Lažne vijesti i zašto ih internetski korisnici vole širiti

Društveni mediji i online platforme igraju važnu ulogu u ubrzavanju širenja lažnih vijesti i omoguću im golobalni doseg. Kako i zašto nastaju lažne vijesti, tko ih širi, tko im vjeruje i kako mogu utjecati na društvene i političke procese istražio je Gorden Knezović, u projektu koji je sufinanciralo Društvo za istraživanje novinarskih autorskih prava.

Lažne vijesti, u najopćenijitjem smislu,sastoje se od namjernog širenja dezinformacija putem internetskih društvenih platformi, emitiranih medija ili tradicionalnih tiskovina. Lažne vijesti imaju veći utjecaj nego ikada prije jer je zahvaljujući digitalizaciji postalo jednostavnije objavljivati i dijeliti sve vijesti ili informacije. Društveni mediji i online platforme igraju važnu ulogu u ubrzavanju širenja takvih vijesti i omogućuju globalni doseg bez puno autorskog truda.
U suštini, lažne vijesti predstavljaju još nedovoljno definiran pojam koji obuhvaća različite oblike lažnog predstavljanja ili iskrivljavanja stvarnosti u obliku vijesti (u tekstu, audio ili video formatu). Međutim, može se ukazati na velika razlika između lažnih informacija koje sadrže elemente koji su protuzakoniti u skladu s EU ili nacionalnim zakonima, i lažne vijesti koje su izvan opsega takvih zakona.
Sveobuhvatni odgovor na borbu protiv lažnih vijesti i namjernih dezinformacija u demokratskom društvu mora odražavati specifične uloge različitih aktera (društvene platforme, mediji i korisnici), te definirati svoje odgovornosti u svjetlu nekoliko vodilja. To uključuje slobodu izražavanja, medijski pluralizam i pravo građana na različite i pouzdane informacije.
Europska komisija raspravlja s internetskim platformama, medijima i organizacijama civilnog društva kako bi dizajnirala rješenja za spriječavanje širenja lažnih vijesti. Cilj je definirati odgovornosti aktera, poštujući slobodu izražavanja, medijski pluralizam i pravo građana na različite i pouzdane informacije.

Cijeli tekst istraživanja pročitajte OVDJE